Moralnost kapitalizma objašnjena
na jednostavan način – sada i na hrvatskom. Moralnost kapitalizma, knjigu
američke zaklade Atlas Economic Research Foundation je preveo na hrvatski
jezik Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA). Prijevod knjige Moralnost
kapitalizma koju je uredio Tom Palmer financiran je donacijom zaklade Atlas i
privatnom donacijom.
Moralnost
kapitalizma će koristiti studentima i profesorima ekonomije,
politologije, prava, sociologije, filozofije i drugih studija kao doprinos da
se provede cjelovita kurikularna reforma sukladna
članku 49. Ustava. Moralnost kapitalizma daje
doprinos osnovnim i srednjim školama da se zaista uvede elementarni građanski odgoj koji poštuje ustavne
vrijednosti. Moralnost kapitalizma će pomoći znanstvenim
istraživačima i institutima u
novim spoznajama na jednostavniji način. Moralnost kapitalizma može političarima
i javnoj upravi otvoriti nove horizonte kako bi stvarali
potpuno drugačije javne politike sukladno članku 49. Ustava.
Svi koji
zaista žele toliko ljubljene reforme sada mogu prepoznati
moralnu svrhu koja
leži baš u prethodnoj promjeni sustava vrijednosti ako želimo građansko
društvo. Moralnost kapitalizma je prilika svima nama da
saznamo pravu stvar i da se oslobodimo od masovnih predrasuda koje koče napredak i istinsku
progresivnost. Moralnost kapitalizma je poticaj istinskim
liberalima i liberalnim konzervativcima da na jednostavan način zagovaraju
poduzetničke slobode. Istovremeno, Moralnost kapitalizma je podsjetnik
progresivnim socijaldemokratima, zelenima i socijalnim konzervativcima da bez
kapitalizma nema države blagostanja, visokih standarda zaštite
okoliša i zdravlja niti općeg dobra. Moralnost kapitalizma nam govori o
razlici između slobodno-tržišnog i državnog kronističkog kapitalizma koji
prevlada nad prvim. U konačnici, Moralnost kapitalizma je podsjetnik na strahote
fašizma, nacionalsocijalizma i komunizma te raznih autoritarnih sustava
čiji ostaci su još donekle prisutni u mnogim zemljama.
Moralnost kapitalizma je u činjenici da ekonomske slobode daju jednaku priliku svakom talentu da oslobodi svoj kreativni
potencijal za dobrovoljno stvaranje i razmjenu vrijednosti koju mnogi ljudi
žele. Profit je posljedica stvaranja i isporuke željene
vrijednosti koja se dobrovoljno razmjenjuje. Moralnost
kapitalizma na taj način spaja osobni interes sa dobrobiti cijelog društva. Kapitalizam
potiče inovacije čime se poboljšava naš standard života.
Kapitalizam
od javne politike očekuje stvaranje okvira koji jamči slobodno tržište,
poštivanje svačije slobode izbora i zaštitu vlasništva. Kapitalizam traži ograničenu ulogu
države bez uplitanja u ekonomske slobode.
Kako su ljudski rad i
stvaralaštvo moralne
kategorije, zadaća javne politike je uklanjati prepreke s
kojima se poduzetnička
inicijativa susreće. Nakon
popularne knjige Maxa Webera Protestantska etika i duh kapitalizma,
Moralnost kapitalizma je jedna od onih koje čvrsto staju u obranu kapitalizma. Kapitalist-poduzetnik uvijek prepoznaje taj moralni
poziv i priliku
da svoju ideju ostvari i da služenjem stvori vrijednost koju ljudi žele. Kada
zaradi profit, poduzetnik može uložiti u novu vrijednost i dati priliku za rad i drugima. Tako
se stvara prosperitet od kojega ima korist svako
društvo. U konačnici poduzetnik je taj koji plaća porez kako bi država
mogla uopće postojati, pogotovo skupocjena država blagostanja.
Pitanje je koliko države zaista trebamo za našu slobodu i sigurnost, a koliko
države je previše kad gubimo oboje.
Nema komentara:
Objavi komentar