Tema za kurikularnu reformu - od Baltika do Crnog mora

Ima jedna slika koja mora ući u kurikulum. U školama se ionako često uči kako Hrvatska i nije tako loša u odnosu na druge zemlje, a kamoli nekakvu Istočnu Europu. Kakva Rumunjska, itd. Znamo već te kolektivističke obrambene mehanizme koji dominiraju zemljom u stagnaciji.

Ekonomski standard Hrvatske stagnira cijelo desetljeće. Kada usporedimo prosječni ekonomski standard po stanovniku u odnosu na EU=100 prosjek, usporedni podaci s tranzicijskim zemljama Istočne Europe pokazuju da Hrvatska doslovno stagnira. Slovenija je uz Hrvatsku ta druga zemlja koja još stagnira, ali ipak sa mnogo višim standardom. Dakle, dvije najbogatije zemlje na počecima tranzicije stagniraju u odnosu na EU prosjek. Rastu oni koji žele rasti - od Baltika do Crnog Mora - svi redom. Hrvatska i Slovenija su se utopile u uvjerenju da nisu istočna nego zapadna Europa. 

Rezultati su posljedica rada ne bilo kakvim nego tržišnim reformama kako bi se postigla veća konvergencija prema EU prosjeku. Zato naš Centar za javne politike i ekonomske analize zagovara javne politike koje su provodile Rumunjska, Estonija, Latvija, Litva i drugi šampijoni prestizanja ne samo Hrvatske, nego dugoročno održivog dostizanja EU standarda.

Ova mala slikica (podaci Eurostata) nam sve govori pa je toliko bitna da jednostavno mora biti dio kurikularne reforme. 

Što će se učiti kroz ovu sliku? Neka se uči kroz kurikulum koje reforme su sve proveli od Baltika do Crnog mora. Organizacija maturalnih i studijskih posjeta u tu regiju može biti poželjna odluka za budućnost hrvatskog obrazovnog sustava..

Rumunjska prestigla Hrvatsku

Rumunjska je prestigla Hrvatsku prema ekonomskom standardu po stanovniku. Prema podacima Eurostata Hrvatska je pala, a Rumunjska porasla na 58% prosječnog standarda EU. Sada je samo Bugarska u EU iza Hrvatske i to ne tako daleko. 

Niz je faktora. Znamo već da odgađanje tržišnih reformi ima svoju cijenu. Evo je upravo.

Samo nas ekonomska sloboda vodi u prosperitet. Rumunji su se pokazali kao majstori pretjecanja - barem Hrvata.

Rumunjska je sustavno radila na tržišnim reformama. Jasni su i podaci kanadskog Fraser Instituta s kojime surađuje hrvatski Centar za javne politike i ekonomske analize. Prema izvješću o ekonomskoj slobodi, Hrvatska se nalazi na 84. mjestu sa 69% ekonomske slobode. 

Rumunjska još 2000. zaostajala za Hrvatskom, kako bi još 2005. (i prije svojeg pristupanja u EU) Rumunjska sa 7.22 prestigla hrvatskih 6.49 bodova. Te godine Rumunjska je skočila sa 110. na 51. mjesto, dok je Hrvatska pala sa 73. na 85. mjesto. 2010. hrvatski skor je porastao na 6.68, ali je u odnosu na druge zemlje zaostajala, pa se našla na 90. mjestu. Isto se dogodilo i 2012. kada je hrvatski skor dodatno porastao, ali su neke druge zemlje očito ostvarile veći napredak na ljestvici. I dok je Hrvatska napredovala u odnosu na samu sebe, a ne baš u odnosu na druge, Rumunjska se progresivno penjala pa je već 2010. bila 34., pa 2012. godine 22., kako bi prema posljednjim podacima skočila na visoko 17. mjesto.

Hrvatski i rumunjski skor ekonomske slobode

Godina	Hrvatska	Rumunjska
2000	6.36 (73)	5.27 (110)
2005	6.49 (85)	7.22 (51)
2010	6.68 (90)	7.45 (34)
2012	6.94 (78)	7.57 (22)
2013	6.91 (84)	7.69 (17)

Izvor: Fraser Institute, 2015

Što je Rumunjska napravila?

Rumunjsko sustizanje čak i Sjedinjenih Američkih Država niti približno ne govori o sustizanju u kvaliteti i standardu života. Ipak, Rumunjska otvorila put rasta (te je jedna od najbrže rastućih država članica EU – 3,7% u II. tromjesečju 2015.).

Javna potrošnja i porezi se smanjuju. Porez na dohodak je 16%, a opterećenje temeljem socijalnih doprinosa komparativno nije visoko, pa je ukupno porezno opterećenje radnika relativno nisko. Pravosudna poboljšanja i velike antikorupcijske akcije bili su uvjet za pristupanje u EU. Novac je stabilan zbog umjerene inflacije. Država je liberalizirala tržišta kapitala i banaka te su uklonjene restrikcije prema stranim bankama i kamatama. Rumunjsko financijsko tržište i bankarski sektor potpuno su ekonomski slobodni. Tržište rada je fleksibilizirano, pogotovo u području otpremnina. Provodi se deregulacija gdje postoji veliki prostor za oslobađanje poslovnog sektora od prekomjernih opterećenja i dozvola.

Eto recepta za Hrvatsku.

Pametno programiranje

Pametno programiranje je moguće. Svjedočimo povijesnim trenucima za našu zemlju. Svaku krizu možemo iskoristiti kao priliku za promjenu načina razmišljanja. Tada dolazi prilika za izbor pametnog rješenja. Pametno dizajniranje javnih politika može zamijeniti ovo trenutno i to već danas. Reforme koje sada svi želimo mogu donijeti rezultate kada poduzetničku inicijativu i pametna tržišna rješenja što više oslobodimo od niza prepreka, opterećenja i nameta politički nametnih svim hrabrim pojedincima i poreznim obveznicima koji stvaraju vrijednost i koji plaćaju javnu upravu očekujući te reforme. 

Zato ovaj blog nudi analize javnih politika i priliku da iniciramo pametno programiranje reformi koje mogu potaknuti stvaralački potencijal tržišta.

Daniel Hinšt

LinkedIn

Centar za javne politike i ekonomske analize