Ekonomska sloboda: sa 70% Hrvatska je 81. blago napreduje

Ekonomska sloboda: sa 70% Hrvatska je 81. po razini ekonomske slobode od 159 zemalja i teritorija. Objavljeno je novo izvješće o ekonomskoj slobodi. Hrvatska je napravila blagi napredak. Centar zajavne politike i ekonomske analize je pridruženi partner Fraser Institutu za zagovaranje ekonomske slobode.

 

EU potaknula liberalizaciju unutarnjeg tržišta, potaknula početak administrativnog rasterećenja gospodarstva i olakšanje pokretanja poslovanja. Smanjenje državne potrošnje i poreza, kvalitetnije pravosuđe i fleksibilnije tržište rada ostaju ključni izazovi. Hrvatska se odmah može ugledati na Gruziju, pogotovo ako želi ciljati izrazito visoko.

Sa skorom 7.00 Hrvatska je 70% ekonomski slobodna. U usporedbi s proteklim izvješćima, ovo je najbolji skor Hrvatske. Postoje područja blagog napretka Hrvatske, ali i stagnacije i nazadovanja. Unatoč blagom ukupnom pomaku, Hrvatsko 81. mjesto govori o općenitoj stagnaciji javnih politika kada je u pitanju odnos prema ekonomskoj slobodi.

Ekonomska sloboda i javne politike

Izvješće o ekonomskoj slobodi Hrvatske pokazuje općenite trendove u ključnim javnim politikama. Ipak, kako bi se dobila konkretnija slika, potrebno je navedeno izvješće uspoređivati s javnim politikama koje se već provode u okviru koji je definirao Nacionalni program reformi 2016.

Fiskalna politika ne donosi značajnije pomake da se smanje državna potrošnja i porezi.

Nastavno na ovo izvješće, treba spomenuti da sukladno Nacionalnom programu reformi 2016. Hrvatska postavljanja limite na potrošnju za plaće i materijalne troškove, umjerenije racionalizacije u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Također, barem privremeno je zaustavljen rast javnog duga, a udio deficita u BDP-u je snižen u 2016. Moguće je očekivati još stroži nadzor Europske komisije kako bi se provela ambicioznija fiskalna konsolidacija.

U području pravosuđa i zaštite vlasničkih prava, blagi napredak je zabilježen glede jačanja neovisnosti pravosuđa.

U području monetarne politike, zabilježen je blagi pad zbog rasta novčane mase, dok niska inflacija ostaje konkurentska prednost.

Nastavno na ovo izvješće treba istaknuti i razdoblje deflacije uslijed sniženja cijena koje je posljedica pristupa unutarnjem tržištu EU, bez carinskih i administrativnih prepreka.

U području trgovine je zabilježen napredak zbog liberalizacije tržišta prema Europskoj uniji, koja je dovela do sniženja regulatornih troškova trgovine i ukidanja carina. Također, ukinute su kontrole na kretanje kapitala i radnika te smanjene restrikcije na strano vlasništvo i investitore.

Nastavno na ovo izvješće treba istaknuti kako je Hrvatska u nizu regulatornih područja provela mjere liberalizacije tržišta usluga, roba, kapitala i radnika, sukladno EU pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta. Preostale prepreke se uklanjaju, pogotovo na tržištu usluga, kao što su se počeli smanjivati i administrativni troškovi poslovanja.

Blago je poboljšana regulativa na tržištu radu, zbog umjerene fleksibilizacije radnog zakonodavstva. U području regulative za poslovanje blagi napredak je u području započinjanja poslovanja i smanjenja restrikcija kod dozvola. Administrativni troškovi birokracije i regulative se nisu bitno povećavali.

Nastavno na ovo izvješće, treba spomenuti da je sukladno okviru koji je definirao Nacionalni program reformi 2016., Hrvatska započela sa reformom poslovne klime usmjerenom na mjerenje i smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Započinjanje poslovanja i dozvole za niz uslužnih djelatnosti će se dodatno pojednostaviti i digitalizirati, uz dostupnost na jednom mjestu.

Gruzija 5. po ekonomskoj slobodi

Gruzija dobro kontrolira državnu potrošnju i nema mnogo poduzeća u svojem vlasništvu. Porezi su komparativno niski (svega je 6 poreznih oblika, a postoji i flat tax). Monetarna politika je stabilna s niskom inflacijom. Slobodna trgovina je velika uzdanica zbog niskih carina, uključujući i liberalizaciju trgovine prema EU. Relativno je laka regulativa za poslovanje (što se i u ovom izvješću odnosi na Doing Business metodologiju). Vrlo lako je pokrenuti posao (2 procedure u 2 dana) i vrlo malo je dozvola (čak za 90% je smanjen broj dozvola, odnosno mnoge su ukinute). Kreditno tržište je liberalno regulirano. Postoji prostor za smanjenje administrativnih troškova poslovanja općenito, dodatnu liberalizaciju tržišta rada te poboljšanje u sustavu pravosuđa i zaštite vlasničkih prava.

Zaključno

Hrvatska općenito stagnira kada je ekonomska sloboda u pitanju. Jedinstvenu međuresornu koordinaciju javnih politika za povećanje ekonomske slobode nova vlada tek treba razviti. Bitan je sustavni pristup liberalizacijskim reformama, umjesto da se bilježe pojedinačni i tek umjereni institucionalni pomaci u ograničenom broju područja, ali i stagnacije i nazadovanja u drugim područjima.

Europska unija je potaknula liberalizaciju unutarnjeg tržišta sukladno pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta, početak administrativnog rasterećenja gospodarstva i olakšanje pokretanja poslovanja. Započeti proces u području regulative gospodarstva potrebno je nastaviti kroz sustavni pristup i još ambiciozniji opseg mjera za deregulaciju tržišta te međuresorno smanjivanje administrativnih troškova regulative i birokracije.

Smanjenje državne potrošnje i poreza, kvalitetnije pravosuđe i fleksibilnije tržište rada ostaju ključni izazovi za povećanje ekonomske slobode gdje Hrvatska drastično zaostaje. Pozitivna je vijest da Europska komisija kroz proces Europskog semestra već nadzire provedbu mjera u tom smjeru. Ekonomska sloboda je bitna odrednica novog smjera Unije, premda se često čini drugačije.

Kako bi se dobila konkretnija slika, potrebno je navedeno izvješće uspoređivati s javnim politikama koje se već provode u okviru Nacionalnog programa reformi 2016. i Europskog semestra. Iz godine u godinu moguće je očekivati još ambicioznija očekivanja Europske komisije da se provedu bitne tržišne reforme, sa svrhom smanjenja već detektiranih makroekonomskih neravnoteža Hrvatske kao dijela unutarnjeg tržišta Unije.

U svakom slučaju, Hrvatska se odmah može ugledati na zemlje kao što je Gruzija, pogotovo ako želi ciljati izrazito visoko. Zašto ne kad je ekonomska sloboda u pitanju?