Dan reformacije u Slavonskom Brodu

Dan reformacije u Slavonskom Brodu Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj obilježava svečanim Bogoslužjem 30. listopada 2016. HRT će prenositi tijek Bogoslužja u izravnom prijenosu na svom 1. programu s početkom u 10 sati.

Evangelička crkvena općina Slavonski Brod u ulici Andrije Štampara 48 domaćin je ovogodišnjeg bogoslužja. Evangeličko bogoslužje će voditi biskup Branko Berić uz sudjelovanje svećenica i svećenika Evangeličke crkve i predsjednika Sinode gospodina Pavla Krešića i domaćina, svećenika Joze Ivića.

Također, 31. listopada 2016. će švedski grad Lund ugostiti papu na ekumenskom bogoslužju luterana i katolika. Bogoslužje se održava u suradnji Svjetskog luteranskog saveza iz Ženeve i Svete Stolice iz Rima.

Dan reformacije luteranski protestanti, kao i reformirani (kalvinistički) protestanti, obilježavaju 31. listopada svake godine kao sjećanje na službeni početak velike reforme za oslobođenje kršćanstva. Njemački reformator Martin Luther je ispred crkve u njemačkom gradu Wittenbergu 31. listopada 1517. godine objavio „95 teza“ kojima je skrenuo pozornost na korupciju unutar tadašnje rimske crkve, predloživši reforme. Ovogodišnje obilježavanje Dana reformacije je uvod u sljedeću godinu kada luteranski protestanti obilježavaju jubilej – 500. godina reformacije. Središnja proslava biti će u Njemačkoj.

Luteranski reformatori su kršćanstvo željeli vratiti na temelje Evanđelja prilagoditi ga duhu vremenu i slobode, baš sukladno Evanđelju. Duh protestantske reformacije poziva kršćane na vjeru u Božju milost, čitanje Svetog Pisma i vjersku toleranciju. Temeljne poruke Lutherove reformacije su: Sola gratia (samo milost), Sola fides (samo vjera), Sola Scriptura (samo Pismo), Sola Dei Gloria (samo Bogu slava pripada).

Dan reformacije je od 1994. nacionalni blagdan primjerice u Sloveniji. Slovenija je bila pod snažnim utjecajem protestantizma na identitet, jezik, književnost i kulturu. Danas se slovenski protestanti nalaze uglavnom u Prekmurju, te u Mariboru i Ljubljani. U njemačkim pokrajinama Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Sachsen, Sachsen-Anhalt i Thüringen Dan reformacije je službeni blagdan. U pokrajini Baden-Württemberg učenici ne idu školu na Dan reformacije, dok u pokrajini Niedersachsen protestantski učenici mogu na taj dan zatražiti puštanje iz škole. U ostalim njemačkim pokrajinama dan reformacije ima samo poseban pravni status, premda su neke od njih (relativno) većinski protestantske. Od 2008. godine je Dan reformacije i blagdan u Čileu. U ostalim zemljama Dan reformacije nije praznik, ali se obilježava u evangeličkim (luteranskim) i reformiranim (kalvinističkim) crkvama. Koliko i gdje sve ima luteranskih protestanata u Europi i svijetu, pregled donosi Evangelička (luteranska) crkva.

Hrvat, Istrijan i Labinjanin Matija Vlačić Ilirik, bio je jedan od najutjecajnijih luteranskih reformatora. Hrvati bi mnogo više trebali cijeniti svoju kulturnu baštinu po kojoj su prepoznati u Europi.

Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.

Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije.

Nakon reformacije, Evangelička luteranska crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik (Estonija i Latvija) su postali većinski luteranski.

Reformacija je značila veliku razvojnu prekretnicu za mnoge dijelove Europe. Otvorila je put slobodi savjesti i mišljenja, kršćanskom način života, odvajanju crkve i države, vjerskog i sekularnog, racionalnijem pristupu životu i nizu vrijednosti po kojima je Europa danas poznata. Nakon reformacije su se počele stvarati moderne nacije-države koje su jamčile temeljna prava i slobode svojih građana.

Politolozi rade posao za reforme

Politolozi rade posao za reforme. Politolozi analiziraju kako institucije dizajniraju i provode javne politike kroz niz odluka koje donose. Politolozi rade posao za reforme, vezan uz javne politike tj. sve ono što institucije rade ili ne rade svojim odlukama.

Reforme su postala ključna riječ gotovo svakog političara.

Glavni izazov za jačanje konkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini je stvaranje jedinstvenog i sinkroniziranog sustava za planiranje i provođenje regulatorne reforme poslovne klime. Trenutno se grade alati i elementi kao pretpostavke takvog sustava, nakon mnogo birokratski motiviranih odgađanja. Ta ključna reforma nužno treba uključiti više vrsta stručnjaka. Politolozi su važni i imaju presudnu koordinativnu ulogu upravo prilikom planiranja, dizajna, odlučivanja o provedbi i evaluaciji samih javnih politika, sve do konkretnih mjera.

Da politolozi rade posao za reforme najbolje pokazuju procjene učinaka propisa, primjena alata i metodologija za mjerenje troškova regulacije za gospodarstvo (Standard Cost Model). To je posao za politologe koji razumiju kako regulacije i odluke javne uprave utječu na korisnike koji plaćaju i očekuju uslugu. Kako bi se taj proces mogao kvalitetno provesti nužno je uspostaviti standarde kvalitete javnog upravljanja kod samih javnih službenika. Tada shvaćamo da je uloga politologa jednako bitna i za reformu javne uprave koja tek očekuje iskazivanje hrabrosti za donošenje odluka. Zadaća politologa je postaviti jasna načela i standarde kvalitete za te toliko spominjane strukturne reforme. 

Zbog masovnog nerazumijevanja uloge politologa, lako se steknu koje kakve percepcije. Nije to niti prvi niti zadnji put u zemlji i društvu koje je zaostalo u nedovršenoj tranziciji. Neki od onih koji su u politici još u nekom „padobranskom“ statusu, postali su vrlo ambiciozni u zagovaraju reformi. Istovremeno su se čudnim putevima uvjerili kako politolozi nisu potrebni ili da je politologa previše.

Naravno, u razvijenim slobodnim zemljama politolozi uz javnih politika za reforme provode i niz poslova u poslovnom sektoru, kao i kroz think tankove i institute. Kako politolozi rade posao za reforme, donosi Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) - primjer think tank organizacije koja primjenjuje politološka, ekonomska i pravna znanja kako bi provodio analize javnih politika te programirao idejna i tehnička rješenja za reforme u smjeru povećanja ekonomske slobode.

Moralnost kapitalizma - objašnjena na jednostavan način

Moralnost kapitalizma objašnjena na jednostavan način – sada i na hrvatskom. Moralnost kapitalizma, knjigu američke zaklade Atlas Economic Research Foundation je preveo na hrvatski jezik Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA). Prijevod knjige Moralnost kapitalizma koju je uredio Tom Palmer financiran je donacijom zaklade Atlas i privatnom donacijom.

Moralnost kapitalizma će koristiti studentima i profesorima ekonomije, politologije, prava, sociologije, filozofije i drugih studija kao doprinos da se provede cjelovita kurikularna reforma sukladna članku 49. Ustava. Moralnost kapitalizma daje doprinos osnovnim i srednjim školama da se zaista uvede elementarni građanski odgoj koji poštuje ustavne vrijednosti. Moralnost kapitalizma će pomoći znanstvenim istraživačima i institutima u novim spoznajama na jednostavniji način. Moralnost kapitalizma može političarima i javnoj upravi otvoriti nove horizonte kako bi stvarali potpuno drugačije javne politike sukladno članku 49. Ustava.

Svi koji zaista žele toliko ljubljene reforme sada mogu prepoznati moralnu svrhu koja leži baš u prethodnoj promjeni sustava vrijednosti ako želimo građansko društvo. Moralnost kapitalizma je prilika svima nama da saznamo pravu stvar i da se oslobodimo od masovnih predrasuda koje koče napredak i istinsku progresivnost. Moralnost kapitalizma je poticaj istinskim liberalima i liberalnim konzervativcima da na jednostavan način zagovaraju poduzetničke slobode. Istovremeno, Moralnost kapitalizma je podsjetnik progresivnim socijaldemokratima, zelenima i socijalnim konzervativcima da bez kapitalizma nema države blagostanja, visokih standarda zaštite okoliša i zdravlja niti općeg dobra. Moralnost kapitalizma nam govori o razlici između slobodno-tržišnog i državnog kronističkog kapitalizma koji prevlada nad prvim. U konačnici, Moralnost kapitalizma je podsjetnik na strahote fašizma, nacionalsocijalizma i komunizma te raznih autoritarnih sustava čiji ostaci su još donekle prisutni u mnogim zemljama.

Moralnost kapitalizma je u činjenici da ekonomske slobode daju jednaku priliku svakom talentu da oslobodi svoj kreativni potencijal za dobrovoljno stvaranje i razmjenu vrijednosti koju mnogi ljudi žele. Profit je posljedica stvaranja i isporuke željene vrijednosti koja se dobrovoljno razmjenjuje. Moralnost kapitalizma na taj način spaja osobni interes sa dobrobiti cijelog društva. Kapitalizam potiče inovacije čime se poboljšava naš standard života.

Kapitalizam od javne politike očekuje stvaranje okvira koji jamči slobodno tržište, poštivanje svačije slobode izbora i zaštitu vlasništva. Kapitalizam traži ograničenu ulogu države bez uplitanja u ekonomske slobode. Kako su ljudski rad i stvaralaštvo moralne kategorije, zadaća javne politike je uklanjati prepreke s kojima se poduzetnička inicijativa susreće. Nakon popularne knjige Maxa Webera Protestantska etika i duh kapitalizma, Moralnost kapitalizma je jedna od onih koje čvrsto staju u obranu kapitalizma. Kapitalist-poduzetnik uvijek prepoznaje taj moralni poziv i priliku da svoju ideju ostvari i da služenjem stvori vrijednost koju ljudi žele. Kada zaradi profit, poduzetnik može uložiti u novu vrijednost i dati priliku za rad i drugima. Tako se stvara prosperitet od kojega ima korist svako društvo. U konačnici poduzetnik je taj koji plaća porez kako bi država mogla uopće postojati, pogotovo skupocjena država blagostanja. Pitanje je koliko države zaista trebamo za našu slobodu i sigurnost, a koliko države je previše kad gubimo oboje.