ponedjeljak, 25. srpnja 2016.

Video: Neefikasna javna uprava može biti uteg za poduzetnike

Neefikasna javna uprava može biti uteg za poduzetnike. Centar za javne politike i ekonomske analize je zato pokrenuo projekt „Poduzetnička inicijativa kao poziv poduzetnicima da na info@cea-policy.hr prijave prepreke i opterećenja slobodi poslovanja.

Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), govorio je za HRT4 o važnosti reforme javne uprave kako bi se poduzetnike oslobodilo od loših postupanja dijela administracije.


Pogledajte video snimku u 3 dijela.

četvrtak, 14. srpnja 2016.

Privatne vojne i obavještajne usluge

Privatne vojne i obavještajne usluge su predmet velikog specijalnog istraživanja našeg Centra za javne politike i ekonomske analize

Zamislimo si mogućnost nadopune za na postojeće sustave nacionalne sigurnosti. Državni kontraktori u području sigurnosti sve su prisutniji trend, pogotovo u anglosaksonskim zemljama. Dugo vremena vladala je dogma o ekskluzivnom pravu države na nacionalnu sigurnost i državnom monopolu na legitimnu primjenu sile.

Ne bi trebalo dovoditi u pitanje legitimitet države da organizira i pruža javne usluge u području nacionalne sigurnosti. Temeljno je pitanje treba li država imati monopol na pružanje sigurnosnih usluga, ili je došlo vrijeme za inovativna promišljanja i rješenja u području javnih politika, odnosno otvaranje tržišta za privatne vojne i obavještajne usluge. 

Zadaća ovog istraživanja je prikazati ključne trendove u području američke nacionalne sigurnosti i ponudu tržišnih rješenja za područje koje se dugo vremena smatralo zatvorenim za preispitivanje, sve do liberalne revolucije 1980-tih.


Država je dobrodošla u području sigurnosti, a jednaku dobrodošlicu treba otvoriti svojoj konkurenciji koju čine korporativni vojnici i unajmljeni obavještajci. Jednako kao što su Šveđani 1990-tih uveli jednakost i konkurenciju privatnog i javnog sektora u području obrazovnih, zdravstvenih i drugih usluga, koje su nekada bile stvar monopolizma, slobodne zemlje započele su trend koji napreduje. Trend je započet u anglosaksonskim zemljama, a ima priliku da se proširi na kontinentalnu Europu.

četvrtak, 7. srpnja 2016.

Dualni sustav obrazovanja snizuje nezaposlenost mladih


Dualni sustav obrazovanja snizuje nezaposlenost mladih. Njemačka i Austrija vode po relativno niskoj stopi nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji. Dualni sustav obrazovanja je priča o njemačkoj i austrijskom uspjehu, kako možete detaljno vidjeti na stranici našeg Centra za javne politike i ekonomske analize.

S jedne strane, klasično učenje teorije u prostoru fakulteta. S druge strane, daleko važnije, sustav s više od 350 programa strukovnog naukovanja (apprenticeship) kod poslodavaca. Stvaranje teoretskih i misaonih temelja potvrđuje se učenjem kroz rad (learning by doing) i rješavanjem praktičnih problema.

Studenti imaju velike prilike zapošljavanja kod poslodavca gdje su se obrazovali, kao i dobru referencu za drugoga. Poslodavcima je strukovno naukovanje pametna investicija u upravljanje ljudskim resursima. Država i cijelo društvo vide interes zbog niske nezaposlenosti. Studenti postaju radnici kao već gotovo proizvod.

Akademska zajednica konstantno usklađuje svoje kurikulume sa stvarnim tržišnim potrebama, a komore su posrednici u tom procesu usklađivanja teorije i prakse s realnošću. Tako se snizuje nezaposlenost.

Studij se završava dobivanje profesionalnog certifikata koji je vrlo cijenjen na tržištu rada od strane (istog) budućeg poslodavca. Više od polovice studenata ostaje na poslu kod poslodavca gdje su se strukovno naukovali. Prvo zaposlenje im zapravo i nije prva zarada. Tijekom studija, za praktični dio studiranja dobiju prihod. Poslodavac je obvezan pružiti visoki standard kvalitete i kvantitete treninga. Ispite vrše poslovna udruženja i komore.


Komore su važne i cijenjene institucije u germanskim zemljama. Pored niza „usluga“, posredovanje u stvaranju kvalitete dualnog sustava obrazovanja, njihova je vitalna uloga. To (može donekle) opravdati činjenicu da je članstvo u komorama obvezno. Treba vidjeti kolika je spremnost hrvatskih komora za ovaj zadatak i za opravdanje (obveznog članstva).